Prijatelji, dobrodošli u Moljac, jedini newsletter o knjigama koji će vam ikada trebati!

Odvija se hrpa festivala, a ja nemam vremena otići ni na jedan. Nadam se da je kod vas stanje bolje, jer ima stvarno zanimljivih stvari.

Mala napomena: Ne postoji jedno mjesto na kojem se objavljuju sva nova izdanja, a ja nisam savršen. Postoji mogućnost da mi nešto promakne ili da objavim nešto što je već par tjedana u knjižarama. Slobodno lupite reply, pa javite grešku.

U ovom izdanju:

• Izložba o Zagorki nema što pokazati pa trebaju pomoć i vaša sjećanja

• Za par dana kreće Vrisak, riječki sajam knjiga i autora s hrpom događanja

• Knjiga nedavno preminulog Marka Babića najprodavanija je i drugi mjesec zaredom

• 15 novih knjiga za klince i odrasle

• Intervju s Tisja Kljaković Braić o tome kako je s Njima postala crtačica

🐛 Iz kuloara

1/

Zagorka za sobom nije ostavila puno stvari, pa iz njezinog muzeja sada ge pozivaju ljude da podjele svoja sjećanja. Ovo će biti genijalna izložba

Povodom obilježavanja 150 godina od njezinog rođenja, iz Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke pozivaju na sudjelovanje u stvaranju virtualnog muzejskog postava posvećenog upravo Zagorki. Do danas nije ostao velik broj predmeta koji su joj pripadali, a kuće njezina djetinjstva prepuštene su propadanju. Međutim, ono što još uvijek nije nestalo su sjećanja, dojmovi i osjećaji koji nas vežu za ovu popularnu spisateljicu, novinarku i borkinju za ženska prava.

Zato Memorijalni stan MJZ sada poziva ljude da podjele svoje slike s njezinim knjigama i kratke tekstiće što im je Zagorka značila u životu. Jedva čekam da vidim kako će izložba ispasti. Detalje o tome kako poslati svoj doprinos možete pronaći na sajtu Memorijalnog stana.

2/

Za par dana kreće Vrisak, riječki sajam knjiga i autora s hrpom događanja

Na 16. riječkom sajmu knjiga i festivalu autora Vrisak, od 10. do 17. rujna, održat će se 56 događanja s više od 100 sudionika, a bit će predstavljene nove knjige Slobodana Šnajdera, Velibora Čolića, Stipe Božića, Tvrtka Jakovine i drugih autora.

Od nekoliko zanimljivijih stvari koje sam na brzinu vidio s "Vrisak pretpremijera" u subotu gdje će Zoran Ferić razgovarati o knjizi "Smrt djevojčice sa žigicama" te će u Art kinu biti prikazan istoimeni film Gorana Kulenovića. A vidim i da će ulomke iz još neobjavljenog romana čitati beogradski pisac Srđan Valjarević koji je nakon dva desetljeća napisao nastavak kultnog "Koma". Malo detaljnije o programu ima ovdje u Jutarnjem ili na Vriskovoj stranici.

3/

Počeo je Festival svjetske književnosti koji je dosta dobro popraćen u našim medijima

Književni festivali nisu nešto o čemu se inače puno piše. Ali Festival svjetske književnosti uspio je ove godine okupiti neke poprilično bitne pisce, pa su tako dobili i dosta solidan prostor u medijima. Nisam imao vremena zaletjeti se slušati ih, pa su ovi kratki pregledi sasvim dobro došli.

Na primjer, svi su prenijeli što je imao za reći Péter Nádas, čovjek koji će dobiti Nobelovu nagradu u idućih par godina. Evo što je Telegram prenio od njegovog izlaganja, a što je Jutarnji pohvatao. Izraelski pisac David Grossman predstavio je svoja dva romana i pričao o zločinima, a talijanski pisac Antonio Scurati o borbi za demokraciju.

4/

Knjiga nedavno preminulog Marka Babića najprodavanija je i drugi mjesec zaredom

Stvarno sve više cijenim ove Indexove liste najprodavanijih knjiga. Tek kada ih vidim shvatim koliko mi je žao da nemamo etabliranu listu kao što je New York Timesova. Nadam se da će barem ova postati nešto bitnija u svijetu knjiga u Hrvatskoj. Drugi mjesec za redom je na prvom mjestu Marko Babić, a ostatak liste je dosta zanimljiv. Dođe čovjeku da se zamisli kako je zanimljiv presjek ljudi koji kupuju knjige kod nas.

Pogledajte listu ovdje.

📖 Friško otisnuto

• Nenad Rizvanović | Brodovi nad gradom | Izdavač: Ljevak | Klikni za više

  • Brodovi nad gradom knjiga je osječke vrlo intimne topografije, od turske povijesti, preko devetnaestostoljetne esekerske prostorne (ne)samosvijesti pa do osječke „socijalističke renesanse“, priča o gradu koji prijateljskom oku pripovjedača daruje male tajne uvide u prostore, zgrade, tajanstvene mreže ulica, u povijesne taloge koji se odražavaju u mijenama imena ulica i trgova, u panonskoj blagosti i tvrdoglavosti. Osijek, Jugoslavija, pripovjedačeva je dječačka heterotopija rekreirana u priči o vlastitom nadrealnom urbanom genetskom kodu.

    Na početku knjige Nenada Rizvanovića Brodovi nad gradom naveden je moto iz Berlinskog djetinjstva Waltera Benjamina o lutanju gradom kao vještini osjetilnosti u kojoj se stapaju detalj i emocija, o gradu kao metaforičkoj šumi kroz koju lunjamo u slatkoj omaglici namjernog nesnalaženja. Gotovo doslovno posvajajući ovaj moto, Rizvanovićev Osijek u knjizi postaje apovijesna simbolička šuma kroz koju lunja neimenovani pripovjedač mapirajući u svojoj svijesti mreže osječke alternativne gradske povijesti i trača, pronalazeći paradoksalne podudarnosti između povijesnog pamćenja grada i vlastitoga odrastanja u istome gradu. Narativno ispreplećući nekoliko tematskih niti – od vlastite obiteljske priče, metonimizirane u pripovijedanju o obiteljskim automobilima koje pripovjedačevi roditelji odabiru i potom ih se, na nesreću pripovjedača, rješavaju, a koja se zbiva u sretno – gorko-slatko – doba kasnih sedamdesetih i ranih osamdesetih godina u prostorima osječkog Gornjeg grada i gradskoj okolici, preko pripovijedanja o široj obiteljsko-susjedsko-prijateljskoj zajednici napučenoj likovima neobičnim i prisnim, pa do intimne (auto)biografije koju oblikuju glazba i snovite ženske figure – pripovjedač ih međusobno sljubljuje izdvojenim mikroesejima o osječkim lokalitetima, zgradama i sportu kreirajući metaforički sveobuhvatnu panoramu grada koji se opire i melankoliji i avanturizmu.

• Hildegard E. Keller | Kakvima se činimo | Izdavač: Fraktura | Klikni za više

  • Mlada filozofska zvijezda Hannah Arendt iz nacističke Njemačke bježi u liberalni Pariz, no i odatle mora uteći pred Hitlerovom čizmom u New York. U novom svijetu, gdje ne zna jezik, s Heinrichom Blücherom, ljubavi svog života, mora započeti sve iznova. U pedesetima, poznaju je u intelektualnim krugovima, priznata je kolumnistica, prijateljuje s velikim umovima tadašnjice poput Jaspersa ili Kierkegaarda. Događaj koji će joj promijeniti život suđenje je Adolfu Eichmannu u Jeruzalemu, kada postaje najvažnija izvjestiteljica s procesa stoljeća. A njezina će knjiga Eichmann u Jeruzalemu postati najvažnija knjiga o zlu. Mnogo poslije, u njezinoj starosti i nakon Heinrichove smrti, upoznajemo je kao ženu koja nikad ne odustaje, čak ni kad je suočena sa samoćom i tugovanjem. Bez obzira na godine, nikada neće izgubiti znatiželju i životni žar. Hannah Arendt bila je sloboda u punom smislu te riječi.

    Hildegard E. Keller napisala je pametan, duhovit i potresan roman o jednoj od najvećih žena i ideja dvadesetog stoljeća. Kakvima se činimo zanimljiva je i uzbudljiva biografija koju možemo čitati kao fikciju, puna živih filozofskih rasprava. Roman ne samo da ponire u bit banalnosti zla već nam i jednu od najhrabrijih žena prošlog stoljeća predstavlja kao najvjerniju prijateljicu, zaljubljenu suprugu i beskompromisnu intelektualku. Kakvima se činimo roman je o Hannah Arendt koji je odavno trebao biti napisan, i Hildegard E. Keller napisala ga je, maestralno i dostojno tog iznimnog života.

• Fredrik Backman | Pobjednici | Izdavač: Fokus | Prevela: Maja Bitunjac | Knjiga je u pretprodaji | Klikni za više

  • Maya Andersson i Benji Ovich vraćaju se u rodni kraj iz kojeg su pobjegli ne bi li našli svoje mjesto u svijetu. U Medvedgradu cvate optimizam, hokejaška nada Amat možda zaigra u NHL-u, sklapaju se nova prijateljstva, rađaju nove ljubavi.

    No u samo dva tjedna, sve će se promijeniti.

    Dvije su godine prošle od događaja koji je potresao cijelu zajednicu. Svi nastoje živjeti dalje, no nešto je u ovim malim, ratobornim i srčanim gradovima što to sprječava. Nakon što ih pohara razorna oluja, ponovno se razbukta rivalstvo između Medvedgrada i Heda. Prisiljeni trenirati na istome klizalištu, i jedni i drugi otkrit će koliko je lako upasti u zamke minulih sukoba. Istraga poslovanja Hokejaškog kluba Medvedgrad poljuljat će zajednicu, no možda i očvrsnuti neke brakove. Za to vrijeme jedan će dječak sâm voditi bitku na koju nitko neće obratiti pozornost. Sve dok ne bude prekasno.

    Nasilje nikad nije daleko od gradova koji žive i dišu za sport. Na ovaj ili onaj način, sve je s njime povezano. A tako i svi međusobno. No pojedina djela ostavljaju neizbrisiv trag.

• Tad Williams | Carstvo trave | Izdavač: Vorto Palabra | Knjiga je u dolasku | Prevela: Tajana Pavičević | Klikni za više

  • Carstvo trave nastavak je Krune od čudodrva, prvoga dijela serijala Posljednji kralj Osten Arda kojim se majstor epske fantastike Tad Williams vraća legendarnome svijetu Prijestolja od zmajokosti. Trideset je godina prošlo od Rata Kralja Oluje. Simon Snježnoprameni i njegova ljubljena Miriamele sada su kralj i kraljica Velike Skrbi koja objedinjuje drevna vojvodstva, od Rimmersgarda na sjeveru do Nabbana na jugu. No nad dugogodišnji mirni suživot smrtnika, besmrtnika i svih ostalih stvorenja Osten Arda nadvila se mračna sjena. Olujni vjetrovi uništenja zapuhali su sa sjevera iz ledene Nakkige, doma Norna i njihove kraljice Utuk'ku, besmrtne i svevideće Majke Naroda. Njihovi besmrtni rođaci Sithe, saveznici smrtnika u prošlome ratu, osjećaju buđenje drevnoga zla. Ali ni oni ni učenjaci Lige pergamene, tajnoga društva koje čuva znanje svega vidljivoga i nevidljivoga, ne znaju zašto je Svemajka u potrazi za Krunom od čudodrva.

    Na početku Carstva trave kraljica Miriamele odlazi u razjedinjeni Nabban, kralj Simon ostaje na dvoru, a njihov unuk Morgan nestaje u drevnoj šumi punoj strašnih bića s početka vremena. Dok se sablasti prošlosti bude, Sithe ne zaboravljaju stara prijateljstva i pružaju ruku smrtnicima u borbi protiv strahotnoga zla, a ravničarska proročanstva bivaju utjelovljena u legendarnome Shanu, davno izgubljenome sinu davno izgubljenoga princa. Kakvu ulogu imaju oklop legendarnoga Navigatora i zmajeva krv, što se skriva u tamnim labirintima Visotvrđe i mračnim srcima izdajnika, zašto se diljem Osten Arda pojavljuju gotovo zaboravljena bića, izranjajući iz morskih, špiljskih i šumskih dubina? Smrtnici i besmrtnici, polutani i križanci, trolovi i morske nemani, divovi i zmajevi zajedno tvore veličanstvenu priču o snazi prijateljstva, sili dobrote i mudrosti strpljenja koja će vas u magičnome prijevodu Tajane Pavičević povesti tajanstvenim predjelima Carstva trave.

• Jasna Grubješić | Obranite nas od sebe | Izdavač: V.B.Z. | Knjiga je u dolasku | Klikni za više

  • Jasna Grubješić u ranoj se mladosti bojala životinja, potom je očvrsnula iz pedagoških razloga – da kćeri bude dobar primjer. Sada ih voli, možda malo previše. U njezinu domu u rodnom Ogulinu, uz tri psa (nekad sedam), živi osam mačaka, dvije stare kornjače te povremeno druge životinjice zatečene u nevolji. Shvativši da bi pasje nevolje ljudi mogli najbolje sagledati uz pomoć pisane riječi, odlučila je – nakon što je knjige samo prevodila i uređivala – da će jednu i sama napisati. Knjigu Svi smo mi azilanti, o pasjim sudbinama i pripitomljavanju ljudi, koju je 2017. objavio V.B.Z.

    Sada je tu i druga knjiga, problemski roman Obranite nas od sebe (O pravima ljudi, životinja i majke Zemlje), u pripremi koje joj je pomoglo i novinarsko iskustvo zahvaljujući kojem pitanje prelaska na vegetarijansku prehranu sagledava iz svih uglova, bez osuđivanja onih koji su skeptični prema takvoj prehrani i s uvjerenjem da se ljudima mora pomoći kako bi se postupno trgnuli iz hipnotičkog sna u kojem su prihvatili društvenu mantru „bez mesa se ne može preživjeti“. Nenametljivo ali argumentirano, kroz suprotstavljena stajališta svojih likova, ukazuje na potrebu promjene odnosa čovjeka prema domaćim životinjama – od ljudi očekuje da ih bar pokušaju „obraniti od sebe“. Pritom u korist prehrane utemeljene na bilju nudi cijeli niz uvjerljivih argumenata – od etičkih do ekoloških i zdravstvenih – na koje su kroz povijest ukazivali i najveći svjetski umovi.

    O svemu tome velik broj ljudi ne zna dovoljno, a za neke argumente možda nisu ni čuli, premda se mnogo toga može pronaći na mrežnoj stranici Prijatelji životinja – nevladine udruge za promicanje zaštite i prava životinja te vegetarijanstva, odnosno veganstva, kao etičkoga, ekološki i zdravstveno prihvatljivoga životnog stila.

• Davor Ivankovac | S dna panonskog mora | Izdavač: Ljevak | Klikni za više

  • U knjizi priča Davora Ivankovca kroz poznate nam se teme iz globalne politike i lokalne kulture svakodnevice, kao što su prijetnja nuklearnim ratom, Satan Panonski, Hod za život ili smrt, kašnjenje domaćeg prijevoza, otkrivaju uzorci ubrzane i nezaustavljive tranzicije – protoka vremena koje već dugo ne odgovara konceptu vremena i smjenama njegovih doba, na kojima smo odrasli i u koje smo ulagali. Povijest gubi ulogu i težinu u formiranju sadašnjosti i projiciranju budućnosti, i zato, kao živi svjedoci uspostavljanja metaverzuma, nimalo logički rastrojenu doživljavamo priču u kojoj autobus iz Vizantije koji po redu vožnje treba stići za deset minuta na deveti peron, zbog radova na mostu u 18. stoljeću, kasni u dubinu 21. stoljeća neodređeni broj minuta ili sati.

    Kroz priče upoznajemo osebujne likove iz vinkovačkog kraja, od misterioznog šefa bolničkog odjela, umirovljenika koje smrt potiče na poduzetništvo, preko propalog pankera Đuke do ekscentričnog pikara Šimuna, koji se doima kao dalji rođak Fellinijeva ujaka Tea – obojici je u centru univerzuma una donna; melankolija prvog raste uz bosutske vrbe, drugoga uz njegovu smokvu; obojica traže pažnju publike i, zahvaljujući svojoj apartnosti, uspješno je vežu uz sebe. Pripovjedač precizno ocrtava Šimunovu publiku – Šokce čiji se kukasti nos značajno izdužio kroz stoljeća i Nepalce, koji su se, vođeni dinamikama tržišta, našli na ovom dnu Panonskog mora – a koja se gotovo plesno povija prema linijama Šimunove priče, što, uz apsurdne dijaloške umetke, rezultira urnebesno smiješnim plesnim pleterom. Pripovjedač pritom uvijek ostaje smrtno ozbiljan. Njemu nimalo nije ni do šale ni do smijeha, već do sabranog promatranja, kako se vrzino kolo humora ne bi prekinulo. Niti se, ni nakon kraja svake od priča, prekida.

• Louise Nealon | Djevojka koja je gledala zvijezde | Izdavač: Znanje | Knjiga je u pretprodaji | Prevela: Maja Klarić | Klikni za više

  • Osamnaestogodišnja Debbie odrasla je na obiteljskoj mliječnoj farmi na selu, četrdeset minuta i cijeli jedan svijet daleko od Dublina. Živi s majkom Maeve, plahom ženom koja dane provodi u krevetu, tvrdeći da ne zna tko je Debbien otac, i koja vjeruje da su njeni snovi proročanstva. Malenu obitelj zaokružuje Maevin brat Billy, koji živi u prikolici iza kuće, previše pije i na internetu rado oponaša slavne mrtve pisce. Premda svi imaju svojih hirova, ljubav koju članovi obitelji White osjećaju jedni prema drugima neporeciva je. Ali Debbien se život mijenja. Upisavši Trinity College u Dublinu, nekoliko dana u tjednu putuje na predavanja. Izvan sigurnog mjehurića svog djetinjstva, Debbie se prvi put osjeća uzbuđeno ali i razočarano kolegama s fakulteta i anonimnošću gradskog života. Premda poznato okruženje farme nudi utjehu, Debbie se svejedno sve više od nje udaljava. A kad počne razmišljati o mogućnostima koje donosi budućnost, pojava neobičnih snova probudit će njezin strah da je čeka Maevina sudbina. Potom tragična nesreća poremeti mir u obitelji, a Debbie otkrije da svoje iduće korake možda više neće moći birati sama.

• David Vandermeulen, Daniel Casanave, Yuval Noah Harari | Sapiens: Stupovi civilizacije | Izdavač: Fokus | Prevela: Iva Ušćumlić | Knjiga je u pretprodaji | Klikni za više

  • Poljoprivredna revolucija bila je ključna promjena u našoj prošlosti koja nam je odredila tijek budućnosti. Obećavala je trajna skloništa, zalihe hrane i konačni predah od lovačko- -sakupljačkih dana. No je li opravdala očekivanja? Ili je samo stvorila plodno tlo za ratove, bolesti, glad i nejednakosti?

    Yuval, Zoe, profesorica Saraswati, detektivka Lopez i Doktorica Fikcija ponovo putuju ljudskom prošlošću i istražuju što se događalo s Homo sapiensom pošto je napokon pustio korijenje. Put će ih odvesti na američki jug, u drevni Babilon, a naći će se i u zapetljanom labirintu birokracije sve kako bi otkrili što uopće znači biti čovjekom i kakve si to priče pripovijedamo ne bismo li uspješno surađivali.

    Predivne ilustracije i nezaboravni likovi i u ovome svesku na duhovit, razumljiv i poučan način raščlanjuju ljudsko društvo i tragaju za uzročno-posljedičnim vezama koje su istkale današnji svijet.

• Julia Franck | Svjetovima daleko | Izdavač: Fraktura | Klikni za više

  • Svijet i grad, djevojka i mladić – sve je u ono doba imalo dvije strane, sljubljene, ali svjetovima daleko jedna od druge.

    Julia se rodila u Istočnom Berlinu. Osam joj je godina kad majka nju i njezine sestre odvodi na Zapad, najprije u prihvatni centar u Marienfeldeu, a zatim na selo, u pokrajinu Schleswig-Holstein. Ondje ne postoji samoća, ali sve je usamljenost. Žive od socijalne pomoći, a osim hirovite majke gotovo da nemaju nikoga. Baku koja je radila za Stasi, na Istoku. Djeda od kojega će bježati, na Zapadu. Od ostale imovine svaka sestra ima drugog odsutnog oca, a Julia još i Johannu, blizanku, još jedan svijet koji se ubrzano udaljava.

    Svjetovima daleko, autobiografski roman jedne od najznačajnijih suvremenih njemačkih autorica Julije Franck, suptilno, ali bez milosti progovara o onom najintimnijem: surovosti i ljepoti odrastanja. Kad u trinaestoj godini odluči napustiti dom i otići u Zapadni Berlin, njegova junakinja morat će prijeći više od jedne strogo čuvane granice. Na putu će pronaći i ponovno izgubiti oca, školovati se i raditi, stanovati i dijeliti divlji život s pripadnicima berlinske umjetničke scene prije pada Zida. A onda, na jednoj od granica, upoznat će Stephana. I ljubav. Priča o ljubavnicima iz dva naizgled beskrajno udaljena svijeta u prelijepom romanu Julije Franck ne uokviruje samo umjetnički izazovan prikaz jednog vremena, jednoga društva i jedne obitelji uhvaćene u njima. Ona sama potresna je, bespoštedna potraga za onom silom koja razbijene svjetove iznova može pretvoriti u jedan.

• James Norbury | Mačak koji je poučavao zen | Izdavač: Stilus | Prevela: Lada Furlan Zaborac | Knjiga je u pretprodaji | Klikni za više

  • Ovo je priča o iskusnom zen-mačku koji sazna za usamljeni drevni bor duboko u javorovoj šumi, pod kojim se otkriva sva mudrost svijeta. Stoga se odluči otisnuti na put spoznaje. Na svojemu putovanju susreće živopisne likove: tjeskobnog Majmuna i Kornjaču umornu od života, bijesnog Tigra, zbunjenog Vučića i gramzivu Vranu. Svatko od njih ima svoju priču i lekciju koju želi podijeliti.

    Ali nakon neočekivanog susreta sa zaigranim Mačićem, Mačak iz temelja počinje sve preispitivati… Mačak koji je poučavao zen Jamesa Norburyja govori o sasvim posebnom mačku u izuzetnoj pustolovini. Namijenjena čitateljima svih dobi, priča je to neodoljive ljepote koja donosi bezvremensku mudrost.

👶 Knjige za klince

• David Walliams | Bakasaur | Izdavač: Mozaik knjiga | Klikni za više

  • Pridružite se dino-disku u ovoj urnebesnoj slikovnici autora najvećih svjetskih bestselera Davida Walliamsa. Njegovu ludu priču fenomenalnim je ilustracijama popratio nevjerojatni Adam Stower.

    Ova rasplesana slikovnica krcata dinosaurima oduševit će i mlade i stare.

• Sonja Zubović | Da, ali to nije sve | Izdavač: Ljevak | Klikni za više

  • Kako odrastati na dvjema adresama? Kako odrastati u obitelji koja ima drukčiji oblik od očekivanoga, a naziva se udomiteljskom? Na ta će nam pitanja u romanu odgovoriti Mihaela, koja odrasta u rascjepu između majčine i očeve obitelji i treba prihvatiti nove partnere svojih roditelja i njihovu djecu, te Zvonka i Mario, koji žive u udomiteljskoj obitelji okruženi ljubavlju i toplinom od najranije dobi. Osim što roman tematizira obiteljsku ljubav, odnose u obitelji i pitanja pripadanja, nepripadanja i napuštanja, to je i roman o vrckavim tinejdžerskim simpatijama, o prijateljstvu, druženju, ljubomori zaljubljenih, privrženosti i povjerenju u život i ljubav.

✍️ Recenzije

1/

Književni tour de force od kojeg će vam se zavrtjeti i u glavi i u pelvisu

Tanja Tolić recenzira knjigu Psi Dore Pustić za svoju stranicu najboljeknjige.com. Priča o nastanku ovog romana je baš fenomenalna. Pročitaj ovdje.

2/

Srljanje u distopiju

Franjo Nagulov za Moderna vremena recenzira ‘Put na Solaris’ Rade Jarka. Prepričavši na svoj način Solaris Andreja Tarkovskog, koji je snimljen prema istoimenom remek-djelu Stanislawa Lema, romanom 'Put na Solaris' Rade Jarak je stvorio prvi remake u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Pročitaj ovdje.

🎙️ Pisac na tapetu

Tisja Kljaković Braić: Tek sam s Njima postala crtačica

"Oni" u slikama žive poetske živote, a u samim crtežima žive jedan stvarni život bez filtera. Crtice iz svakodnevice bračnog odnosa su nešto u čemu se većina prepoznaje, a emocije su ono što me uvijek pokreće, kaže akademska slikarica, karikaturistica i književnica. S njom je za Novosti razgovarala, Vedrana Bibić. Pročitaj ovdje.