Prijatelji, dobrodošli u Moljac, jedini newsletter o knjigama koji će vam ikada trebati! Evo nas, vratili smo se. Prošli tjedan je bio malo bleh što se tiče novih izdanja, ali ovaj smo već puno bolji. Imamo novog Jergovića, Šorak izgleda zanimljivo, a i Benioffov Grad lopova je nešto što bi trebali pročitati ako već niste na engleskom.

Mala napomena: Ne postoji jedno mjesto na kojem se objavljuju sva nova izdanja, a ja nisam savršen. Postoji mogućnost da mi nešto promakne ili da objavim nešto što je već par tjedana u knjižarama. Slobodno lupite reply, pa javite grešku.

U ovom izdanju:

• Kristian Novak izdominirao 2023.

• Počinje Pričigin, Festival pričanja priča

• Imamo još jedan skandal na književnoj sceni

• 15 novih knjiga za klince i odrasle

• Milena Marković: Živimo u dobu gdje mala grupa moćnika pije krv svih ostalih

🐛 Iz kuloara

1/

Kristian Novak s tri romana izdominirao listu najprodavanijih u 2023.

New York Times Bestseller List mi je jedna od omiljenih stvari za provjeriti svako toliko. Da, svi znamo da je plasman na toj kultnoj list ponajviše plod političkih zakulisnih igara, ali svejedno je dobro znati što se najbolje prodaje. Na žalost, kod nas nikada nije zaživjela takva unificirana lista, pa sada imamo hrpu odvojenih listi. Od svih njih, nekako mi se ona koju izbacuju Moderna vremena čini najsolidnija.

Nedavno su objavili top listu najprodavanijih knjiga u prošloj godini. Po njima, najprodavanija domaća knjiga u godini za nama je 'Slučaj vlastite pogibelji' Kristiana Novaka, a prodana je u preko 6000 primjeraka, dok u kategoriji publicistike dominira 'Rezerva' princa Harryja. Evo teksta o cijeloj listi, ali i sama lista ako ju želite detaljnije pogledati.

Kad smo već kod najprodavanijih, evo i liste najrpodavanijih knjiga u veljači ove godine.

2/

Počinje Pričigin, Festival pričanja priča

Festival pričanja priča, 17. Pričigin održat će se od 19. do 23. ožujka, a u deset programa o glavnoj temi festivala - Splitu pričat će više od 40 sudionika, najavljeno je u utorak na konferenciji za novinare u Splitu.

Pričigin ove godine prvi put ima krovnu temu koja će se provlačiti kroz sve večeri festivala, a to je Split, rekla je umjetnička direktorica Patricija Horvat, dodavši da je novost i gostovanje irskih pripovjedača te da će među gostima biti i Danijela Martinović i Dino Rađa.

Više ovdje i ovdje

3/

Imamo još jedan skandal na književnoj sceni

Prije nekoliko mjeseci, književnu scenu je tresla drama jer su Ferića optužili da je mizogoni manijak zbog nekog super čudnog panela na kojem je sudjelovao. Više manje je svima je bilo jasno da čovjek ne mrzi žene, ali sada imamo slučaj u kojem je sasvim jasno da je došlo do velike greške i iz njega možemo naučiti kako se ne nositi s kritikom.

Pero Mrnarević dulji niz godina za redom organizira REBEDU, festival tribina, na kojem se ove godine održava i panel u čast pokojnog feralovca Predraga Lucića. Na cijeloj ovoj višednevnoj manifestaciji govorit će više od 15 ljudi. Od toga su baš svi muškarci. OK, mogu razumjet da se tako nešto desi - nisi dobro promislio postavu tribina; htjeo si govornice, ali su ti otkazale; ili, hej, ne želiš da žene sudjeluju, koliko god to sumanuto zvučalo (ali barem onda budi faca pa to reci).

Problem je što je nekoliko ljudi Mrnareviću prigovorilo da nije baš kul organizirati toliko tribinu i ne pozvati barem jednu ženu, a njegova reakcija je bila spektakularna. Naravno da ih je sve napao da “kako se uopće usuđuju propitivati program i sudionike”. Shvatio je Pero da je zeznuo, pa se kasnije nešto vrlo nemušto ispričavao, da nije htjeo nikog povrijedit, da je on totalno za ženska prava, nudio ženama da dođu govoriti, ali premalo i prekasno.

Više ovdje.

📖 Friško otisnuto

• David Benioff | Grad lopova | Izdavač: Znanje | Prevela: Iva Šrot | Knjiga je u pretprodaji | Klikni za više

  • Te najhladnije zime u povijesti, u izgladnjelom gradu pod opsadom, dvojica mladića naći će se u potpuno neočekivanoj, apsurdnoj i beznadnoj avanturi koja će ubrzo poprimiti epske razmjere. Lev, sramežljivi tinejdžer i zaljubljenik u šah, i Kolja, šarmantni vojnik Crvene armije, imaju tjedan dana za naizgled nemoguću misiju: pretražiti opustošenu unutrašnjost Rusije u potrazi za tucetom jaja. Ako se vrate u Petrograd praznih ruku, umrijet će. David Benioff u ovom dirljivom, a ujedno duhovitom romanu, čitatelja vodi na očaravajuće i zastrašujuće putovanje Rusijom u vrijeme Drugog svjetskog rata. Ali, Grad lopova nije tek priča o ratu. Priča je to o odrastanju, o prijateljstvu i ljubavi, hladnoći i gladi, o preživljavanju, hrabrosti i ludosti, i o divljoj avanturi koja je potrajala tek nekoliko dana, a obilježila cijeli život.

• Noémi Orvos-Tóth | Naslijeđena sudbina | Izdavač: Poetika | Prevela: Ana Sekso Milaković | Klikni za više

  • Kada počnemo istraživati ​​uzrok svojih blokada, tjeskoba, propalih veza i opetovanih neuspjeha, često se pokaže da nam događaji iz vlastita života ne daju odgovarajuće objašnjenje. Tada vrijedi ispitati širu perspektivu i istražiti životne događaje naših roditelja, djedova i baka ili čak ranijih generacija.

    U većini slučajeva šokira nas kad otkrijemo – a to potvrđuju i rezultati suvremenih istraživanja – da traume, neprerađeni strahovi i narušeni odnosi naših predaka ne nestaju s njima, da i dalje žive u nama. Kad shvatimo da se u našem životu nekadašnji ratni progon očituje kao depresija, trauma prisilnog premještaja kao stalno nepovjerenje, gubitak privrženosti kod prabake koja je ostala siroče kao naš neuspjeh u vezama, prešućena priča djeda samoubojice kao panični poremećaj – da spomenem tek nekoliko mogućih primjera…

    Meni je sada potpuno jasno da se ničija sudbina ne može razumjeti bez transgeneracijske perspektive. Želimo li se osloboditi mučnih simptoma ili promijeniti neugodne obrasce ponašanja i osjećaja, moramo razotkriti povijest svoje obitelji.

• Eric Jorgenson | Almanah Navala Ravikanta | Izdavač: Planetopija | Preveo: Vinko Zgaga | Klikni za više

  • Naval Ravikant, svjetski poznata ikona Silicijske doline i startup kulture, rođen je u siromašnoj obitelji koja se doselila u Sjedinjene Države iz Indije. Eric Jorgenson osmislio je ovu knjigu, a u njoj je prikupljena mudrost koju je Naval vlastitim riječima podijelio u posljednjih desetak godina putem Twittera, objava na blogovima i u podcastima.

    Naval se obogatio osnovavši brojne uspješne tvrtke, a uz to u ranim fazama uložio u tvrtke kao što su Uber, Twitter, Postmates i stotine drugih. Osim financijskih uspjeha, Naval rado dijeli svoju filozofiju života i sreće, čime je privukao brojne čitatelje i slušatelje diljem svijeta. Cijeli život proučava i primjenjuje svoje koncepte filozofije, ekonomije i stvaranja bogatstva te je time dokazao učinkovitost svojih principa. On i danas na gotovo opušten, umjetnički način gradi tvrtke i ulaže u njih, a pritom je uspio održati zdrav, spokojan i uravnotežen život.

• Sarah MacLean | Prava nevolja | Izdavač: Mozaik Knjiga | Prevela: Dunja Plazonja | Knjiga je u pretprodaji | Klikni za više

  • Prava nevolja treći je roman u seriji Opasne ljepotice.

    Glave prepune neukroćenih uvojaka i nekonvencionalnih ideja, lady Imogen Loveless u društvu slovi kao pomalo čudna, ali bezopasna. Detektiv Thomas Peck dobro zna da se pod nevinom vanjštinom krije prava bomba koja se, u društvu zloglasnih Opasnih ljepotica, žestoko bori za pravdu.

    Kad njezina moćna obitelj dozna za njezine društveno neprihvatljive aktivnosti, angažiraju Pecka da je drži na oku. Uštogljeni detektiv nema vremena za vrckavu damu koja u slobodno vrijeme miješa kemikalije, ma kako privlačna ona bila. Ipak, neki zadatci previše su eksplozivni da bi se odbili i Thomas se uskoro zapliće u Imogenin tajanstveni svijet… i vatrenu strast koja bi ih oboje mogla progutati.

    Nakon skandalozne Sesily i vatrene Adelaide, na stranicama novog romana u seriji Opasne ljepotice eksplodirat će osebujna Imogen Loveless, čija domišljatost i neustrašivost mogli bi osvojiti čak i strogog, suzdržanog detektiva.

• Elif Shafak | Četrdeset pravila ljubavi | Izdavač: Hena.Com | Prevela: Marina Čubranić | Klikni za više

  • U ovome lirskom, maštovitom romanu, Elif Shafak razmatra dvije usporedne priče - jednu suvremenu i drugu smještenu u trinaesto stoljeće, kad je sufijski pjesnik i mistik Rumi susreo svog duhovnog mentora, derviša lutalicu poznatog kao Šems iz Tabriza. Obje priče zajedno utjelovljuju Rumijevu bezvremenu poruku ljubavi. Američka kućanica Ella Rubinstein ima četrdeset godina i u nesretnom je braku kad prihvaća posao recenzentice jednog književnog agenta. Njezin je prvi zadatak pročitati i izvijestiti o romanu naslovljenom Slatko bogohulje, kojeg je napisao muškarac po imenu Aziz Z. Zahara. Zaharin roman, ispričan u mnogo različitih glasova, priča o Šemsovoj potrazi za Rumijem i ulozi derviša u preobrazbi uspješnog, ali nesretnog svećenika u predanog mistika, strastvenog pjesnika i zagovornika ljubavi. Sve opčinjenija ovom pričom i sve se više udaljavajući od svog supruga, Ella počinje propitkivati svoj zaštićen, provincijski život i posezati za Azizom, koji živi u Amsterdamu. Ujedno je oduševljavaju Šemsova pravila ljubavi koja nude uvid u drevnu filozofiju temeljenu na jedinstvu svih naroda i vjera i nazočnosti ljubavi u svakome od nas. I dok Ella čita Azizov roman, shvaća da Rumijeva priča odražava njezinu vlastitu i da je Aziz - jednako kao Šems - došao osloboditi je, preobraziti je na način koji nikad ne bi mogla zamisliti.

• Sebastià Alzamora | Bijes | Izdavač: Fraktura | Preveo: Boris Dumančić | Klikni za više

  • Taylor šeta sa svojim gazdom šetnicom uz more, svaku večer, bez obzira na masu bučnih, pijanih i nasrtljivihlow-budget-turista. Ipak je ta plaža i njihova, ne žele je se odreći, žive tu, imaju svoju dnevnu rutinu i susreću se s drugim usamljenicima u Mirovu i Verinu tattoo-baru. U tom masovnim turizmom devastiranom gradiću, čak i pored pijeskom iz kamenoloma proširene plaže, neplanski izgrađenih naselja, aerodroma koji šireći se presijeca livade na kojima čovjek s čijim se psima Taylor igra već šezdeset godina napasa ovce, ipak ima neke dekadentne privlačnosti. Neimenovani je to otok, možda Mallorca, a možda neki grčki, talijanski ili, zašto ne, hrvatski otok. Kada dobru kujicu Taylor otruju, njezinu se gazdi izmakne tlo pod nogama. Što sada, tko će mu pomoći da je pokopa na mjesto koje bi joj se svidjelo, kako će mu sada protjecati dan i, povrh svega – zašto bi netko učinio takvo što nedužnoj životinji?

    Roman Bijes katalonskog pisca Sebastiàa Alzamore jedna je drugačija priča, priča koja nije napisana u ljutnji zbog gubitka stvorenja prema kome je pripovjedač, sredovječni muškarac koji je odustao od spisateljske karijere, osjećao privrženost, nježnost i poštovanje, već je to priča – o bijesu. I o još nečemu: usred tog bijesa koji se očituje na sve strane u 21. stoljeću, malih svakodnevnih zala, degradacije i truleži, ljudska bića i životinje, ipak, stvaraju ljepotu.

• Ingeborg Arvola | Nož iz ognja | Izdavač: Iris Illyrica | Prevela: Sandra Ljubas | Klikni za više

  • Godina je 1859. i Brita Caisa Seipajærvi, koju je crkva disciplinski kaznila jer je imala aferu s oženjenim muškarcem, navlači skije i sa svoje dvoje djece kreće dugim putem od Finske do Norveške. Njihovo je odredište Bugøynes gdje je more, kažu, prepuno bakalara.

    Nož iz ognja prvi je naslov iz serije Ruijan rannalla – Pjesme s Arktika, o finskim Kvenima i kraju u kojem žive. Arvolino pisanje evocira miris krvi nakon klanja sobova, okus borovnice, osjećaj hladnoće snijega i topline vatre. Ljubavna priča smještena je u kvensko društvo 1860-ih, gdje su ribolov i rad okosnica svakodnevnog života. Tamošnji ljudi imaju snažnu vjeru u Boga, a jednako tako strastveno vjeruju u praznovjerja. Mnogi sanjaju o Americi, ali većina ih se zadovolji tjednom saunom u malom ribarskom mjestu.

    Arvola potanko opisuje glavnu junakinju Britu Caisu, svoju praprabaku, njezino vjerovanje u nadnaravno i sposobnost skrbi za bolesne, poštovanje prema tradiciji, ali i želju za znanjem. U Nožu iz ognja Arvola daje glas ljudima izopćenima iz društva, nomadima koji su primorani prilagoditi se nacionalnim zakonima i propisima i ženama koje čekaju povratak muškaraca s mora.

• Freida McFadde | Tajna kućne pomoćnice | Izdavač: Egmont | Knjiga je u pretprodaji | Klikni za više

  • Teško je naći poslodavca kojeg neće zanimati moja prošlost. Stoga zahvaljujem svojoj sretnoj zvijezdi kad mi milijarder Douglas Garrick ponudi posao – čišćenje zapanjujućeg penthausa s pogledom na cijeli New York i kuhanja obroka u prekrasnoj kuhinji. Dok ne uspijem ostvariti svoj cilj – diplomirati socijalni rad kako bih napokon s ove strane zakona mogla pomagati zlostavljanim ženama – samo trebam obavljati što bolje mogu posao kućne pomoćnice. A to je nešto što sam u životu radila i previše puta. Zvuči savršeno. No, još nisam upoznala gospođu Garrick, čak je nisam ni uspjela vidjeti izvan sobe za goste gdje kao da se cijelo vrijeme krije. Uvjerena sam kako sam jednom čula njezin plač. I sigurna sam kako je mrlja na njezinoj bijeloj spavaćici osušena krv – od svih ljudi, ja je odmah mogu prepoznati. Kako uvijek pomognem – nikad, nikad ne mogu otići, čak i kad bih trebala – odlučujem pokucati na njezina vrata i vidjeti je li sve u redu. Ono što ću nakon toga otkriti sve će promijeniti…

• Louise Erdrich | Noćni čuvar | Izdavač: Fraktura | Prevela: Alenka Mirković-Nađ | Klikni za više

  • Thomas Wazhashk starješina je plemena Chippewa koje u rezervatu Turtle Mountain grca u siromaštvu. Svatko od njih, pa tako i Thomas, pokušava preživjeti kako zna i umije. Da bi prehranio obitelj, radi kao noćni čuvar u obližnjoj tvornici. Danju bdije nad plemenom, koje se teško snalazi u negostoljubivom svijetu. Godina je 1953. i u Kongres upravo dolazi prijedlog zakona o emancipaciji Indijanaca. Thomas je svjestan da im prijeti izumiranje.

    Mlada i borbena Indijanka Pixie također radi u tvornici otkako je završila srednju školu, uzdržavajući tako brata i majku. Njezina sestra Vera odselila se da bi se spasila od njihova nasilnog oca alkoholičara. Do Pixie uskoro dolaze glasine da je Vera nestala i da je rodila. Zabrinuta za sestrin život, uz Thomasovu podršku, naivno se zaputi u potragu ne sluteći koliko je veliki grad opasan za mladu Indijanku. Hoće li uspjeti pronaći Veru i vratiti se kako bi pomogla Thomasu spasiti pleme?

• Nadia Ghulam i Agnès Rotger | Tajna mog turbana | Izdavač: Iris Illyrica | Prevela: Vedrana Lovrinović | Klikni za više

  • Nadia Ghulam je još za života u Afganistanu izazivala pozornost stranih medija zbog svojeg neobičnog načina života, a po odlasku u inozemstvo odlučila je kontrolirati svoju priču u potpunosti. U suradnji s novinarkom Agnès Rotger napisala je roman Tajna mog turbana (El secret del meu turbant, 2010.).

    Priča je to koja prati njezin život nakon što joj je, dok je bila djevojčica, bomba srušila obiteljski dom u Afganistanu, a njoj nanijela teške ozljede zbog kojih se nekoliko godina liječila po bolnicama. Nakon oporavka, zbog složene obiteljske situacije odlučila je pretvarati se da je dječak kako bi mogla raditi, zarađivati i brinuti se za peteročlanu obitelj, jer je ženama pod talibanskom okupacijom čak i to bilo zabranjeno. Njezin je dvostruki život trajao čak osam godina, političke prilike u zemlji su se i promijenile, ali nije bilo jednostavno skinuti turban i odreći se slobode i statusa koje je kao muškarac postigla u afganistanskom društvu. Pružena joj je prilika i ona odlazi u Španjolsku kako bi započela novi život kao žena.

    Ova potresna, ali iznimno važna priča prevedena je na desetak svjetskih jezika i s razlogom je dobila nagradu Prudenci Bertrana još 2010. godine, odmah po objavljivanju, a nedavno je nominirana i za prestižnu nagradu Deutscher Jugendliteratur Preis, jednu od najvažnijih njemačkih nagrada za književnost za djecu i mlade, kao važan feministički doprinos književnosti koja hrabro diže glas protiv ugnjetavanja djevojaka i žena.

👶 Knjige za klince

• Jelena Pervan i Jelena Brezovec | Mrljek i Prljek u sluzavom svemiru – Priča o kopanju nosa | Izdavač: Evenio | Klikni za više

  • Zločkaste bakterije Mrljek i Prljek imaju jednu veliku životnu želju – otputovati u sluzavi svemir. Taj je svemir sasvim drugačiji od ovoga u kojem mi živimo. U njegovim se galaksijama stvaraju zvijezde od sasušenih šmrkalja, a umjesto sunca u njemu se presijava golemi mjehur sluzi.

    Dječak Juraj obožava kopati nos. Kopa ga uvijek i svugdje, i kad je sam, i kad je u društvu. Nos mu je draži od svake igračke i umjesto maramicom, Juraj sve iz svojega nosa vadi prstićem, a pritom svašta i stavlja u svoj nos. Mrljek i Prljek u tom su prstiću vidjeli svoju priliku. Uhvatili su se čvrsto za prstić raketu i lansirali se u sluzavi svemir. Poveli su u svemir i svoje bakterijske i virusne prijatelje i u Jurjevom nosiću napravili gnjusni kaos.

    Svemirski tulum oteo se kontroli i sve bi bilo baš kako to Mrljek i Prljek vole, da glasno vrištanje i nered nad neredima nisu probudili strašnog vladara sluzavog svemira – Balača Groznog.

    Slikovnica „Mrljek i Prljek u sluzavom svemiru – Priča o kopanju nosa“ dio je serije slikovnica o higijeni. Namijenjena je znatiželjnim mališanima koji će saznati što se može dogoditi ako stavljamo prstiće u nos i kopamo po nosu.

• Roald Dahl | Tudumi | Izdavač: Profil | Prevela: Lara Hölbling Matković | Klikni za više

  • Od autora Charlieja i tvornice čokolade dolazi zabavan uvod u crni humor za djecu. Gospodin Tudum je opak i smrdljiv starac koji uvijek ima komadiće kukuruznih pahuljica i sardina u bradi. Gospođa Tudum podla je spletkarica i vječito smišlja koju će sljedeću psinu prirediti mužu. Tudumi su tako grozni i zli da čak drže majmuna Mutlibuca i njegovu obitelj zarobljene u svojemu vrtu. Ali ne još zadugo! Majmuni planiraju nasamariti užasne Tudume, pobjeći im i tako zauvijek stati na rep tom jezivom paru!

✍️ Recenzije

1/

Božica Jelušić : Teška ljeta

'Teška ljeta' Božice Jelušić biografski su roman-esej o traženju emocionalnog utočišta i prisjećanju na suvremenike koji su bili oslonci, prijatelji i nadahnuće. Fluentan, živ i gust tekst traži pomnu usredotočenost, a vodi priču o djetinjstvu u provinciji te o zagrebačkim umjetničkim krugovima sedamdesetih i ranih osamdesetih godina u kojima je pjesnikinja stjecala spisateljsko samopouzdanje među uzorima i umjetnicima koji su je inspirirali.

Pročitaj ovdje.

2/

'Unuka': Priča koja traje iz generacije u generaciju

Njemačkog autora Bernharda Schlinka (1944.) najviše čitatelja poznaje po njegovom romanu Žena kojoj sam čitao (1995.), prevedenom na trideset devet jezika. Stephen Daldry 2009. snimio je i film po njemu koji će Kate Winslet donijeti Oscara. Na hrvatski jezik prevedeno je još nekoliko Schlinkovih knjiga: pripovijetke Ljubavne međuigre (Znanje, 2003.), te romani Povratak kući (Algoritam, 2009.), Vikend (Algoritam, 2011.), Olga (Vorto Palabra, 2018.) i najnoviji – Unuka,

Roman Unuka započinje posljednjim poglavljem višedesetljetne ljubavne priče Birgit i Kaspara. On, Kaspar, dolazi iz knjižare u stan i pronalazi Birgitino beživotno tijelo u kadi. Sve je započelo davne 1964. kada je Kaspar kao student iz Zapadne Njemačke prvi put posjetio DDR, Istočnu Njemačku, tj. istočni dio Berlina odijeljenog od zapadnog čuvenim, zloglasnim zidom podignutim 1961., dakle par godina prije Kasparove posjete.

Pročitaj ovdje. 

🎙️ Pisac na tapetu

Milena Marković: Živimo u dobu gdje mala grupa moćnika pije krv svih ostalih

Jedno od najpotresnijih djela suvremene književnosti s ovih prostora, 'Deca' Milene Marković, nedavno je doživio i dramatizaciju na daskama zagrebačke Gavelle. Tim povodom, svježe nakon premijere u zagrebačkom gradskom kazalištu, tportal je razgovarao s autoricom romana o autobiografskim korijenima njezinog djela i širem društvenom kontekstu u koji je smješteno

Cijeli intervju je ovdje