Prijatelji, dobrodošli u Moljac, jedini newsletter o knjigama koji će vam ikada trebati!

Svi volimo knjige, a još više volimo besplatne knjige. Zato je projekt Besplatne Električne Knjige toliko fora. A i sviđa mi se ovaj novi objedinjeni Hedl koji izlazi.

Mala napomena: Ne postoji jedno mjesto na kojem se objavljuju sva nova izdanja, a ja nisam savršen. Postoji mogućnost da mi nešto promakne ili da objavim nešto što je već par tjedana u knjižarama. Slobodno lupite reply, pa javite grešku.

U ovom izdanju:

• Šest besplatnih elektroničkih knjiga koje su napisale žene

• Olja Savičević Ivančević ima par riječi za manijake koji zabranjuju knjige

• Kako izgleda život nove književne zvijezde

• 12 novih knjiga za klince i odrasle

• Intervju s Davidom Grossmanom koji želim pisati točnim riječima jer jezik je prvo čime se manipulira u vremenima sukoba

🐛 Iz kuloara

1/

Šest besplatnih elektroničkih knjiga koje su napisale žene

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige šest proznih naslova suvremenih hrvatskih spisateljica.

Odsad možete besplatno čitati i preuzimati zbirke kratkih priča Meke granice Staše Aras, Nisam Natalije Miletić i Strani gradovi Jelene Zlatar Gamberožić, zbirku proznih zapisa Kamate na ljubavne uzdahe Jadranke Pintarić te romane Pratim te Aleksandre Kardum i A onda je Božo krenuo iz početka Marine Vujčić. Vidite ih sve klikom ovdje.

2/

Olja Savičević Ivančević ima par riječi za manijake koji zabranjuju knjige

Prije par dana nekoliko je potpuno nebitnih redikula koji su ugmizali u politiku da bi mogli oteti koji cent na sitnim krađama odlučila da bi i oni mogli uskočiti u trend nazadnih političara koji bi određivali koje su im knjige po volji, a koje ne. Pa su, u ime potpuno nepostojeće brige za djecu, rekli da treba izbaciti neke sasvim normalne knjige iz lektire. Odgovara im Olja Savičević Ivančević koja kaže: “riječ je o mračnim i beskrupuloznim osobnostima, a o svima nama ovisi hoćemo li na ovakve stvari odmahnuti rukom i tako dopustiti da se fašizam razmaše”.

3/

Kako izgleda život nove književne zvijezde

Prije dva tjedna je Nikola Strašek osvojio nagradu za književnost na društvenim mrežama. Jako puno ljudi je primjetilo to, pa je preko noći, nakon godina pisanja, postao zvijezda. Karmela Devčić iz Jutarnjeg je pričala s njim i prepričala stvarno zanimljivu životnu priču.

4/

'Brod za Issu' Roberta Perišića u finalu književne nagrade 'Meša Selimović'

Književni susreti Cum grano salis održat će se od 5. do 7. listopada 2023. godine u Tuzli, a proglašenje dobitnika prestižne književne nagrade Meša Selimović za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije održat će se u subotu, 7. listopada. Ima dosta zanimljivih knjiga na užem izboru, a među njima je i Perišić. Pogledajte listu ovdje.

📖 Friško otisnuto

• Joanna Bator | Gorko, gorko | Izdavač: Fraktura | Preveo: Mladen Martić | Klikni za više

  • Prva se ludo zaljubila, a ljubav ju je otjerala u ludilo. Druga je čitavog života strepila i na mračnome tavanu prinosila zavjete okrutnom, ćudljivom bogu. Treća je bježala iz sna u san, vječito gladna, napuštajući i vraćajući se samo da nestane ponovo. A četvrta, ona najmlađa, njihove je priče odlučila skupiti i otvoriti skrovišta u kojima su se skrivale, rastjerati duhove i prekinuti prokletstvo koje žene njezine obitelji prati još otkako je Berta Koch počinila zločin kojim je sve započelo. No je li započelo tek tada? Kad u planinskom seocu kupi stogodišnju kuću iz koje je protjeran slavni vidovnjak Bazyl Ochęduszko, spisateljica Kalina Serce neočekivano pronalazi posljednje djeliće mozaika nasilne obiteljske povijesti, u kojoj se za prvotni grijeh ispašta, a prvotnu traumu nasljeđuje isključivo s majke na kćer. No Bertu, Barbaru, Violettu i Kalinu ne ujedinjuju samo krv i nasljeđe. Upletene u veličanstvenu proznu pletenicu romana Gorko, gorko, njihove četiri sudbine progovaraju o svijetu koji žene pokušava sputati, ali u kojemu se one, usprkos boli i pogaženim nadama, ne prestaju boriti za vlastiti prostor slobode. Gorko, gorko!, povik kojim poljski svatovi tradicionalno pozivaju mladence da se poljube i time otjeraju “gorčinu”, u istoimenom romanu proslavljene poljske spisateljice Joanne Bator odzvanja na bezbroj načina. Humorno, gromko, sarkastično, životno i emancipacijski, baš onako kako o drami žena svoje obitelji progovara Kalina Serce, osvjetljavajući njime najtamnija mjesta i suočavajući se s vlastitim ljubavnim gubitkom. Nikada gorko nije bilo toliko slatko kao u sagi Joanne Bator: okrutnoj i nježnoj, magijskoj i realističnoj priči o žudnji za ljubavlju i slobodom.

• Robert Jordan | Ponovorođeni Zmaj | Izdavač: Hangar 7 | Prevela: Srebrenka Peregrin | Klikni za više

  • Kolo vremena, knjiga 3.

    Zima samo što nije zaustavila rat, no ljudi ipak umiru i zazivaju Zmaja. No gdje je on?

    Randa al’Thora proglasili su Ponovorođenim Zmajem. Na putu je prema veličanstvenoj utvrdi znanoj kao Kamen Teara, a namjera mu je pronaći mač Callandor kojime može rukovati samo prvak Svjetlosti i otkriti je li njegova sudbina doista sukobiti se s Mračnim. Prateći Randa, Moiraine i njezina družina bore se protiv Mrakohrtova koji ih progone. Nadaju se da će stići do Srca Kamena na vrijeme za sljedeće veliko iskušenje koje čeka Ponovorođenog Zmaja

• Eric Hobsbawm | Banditi | Izdavač: Ljevak | Preveo: Luka Pejić | Klikni za više

  • Popularni heroji banditi obično se ne smatraju običnim kriminalcima, a Hobsbawm među njima prepoznaje tri tipa koja su se pokazala iznenađujuće univerzalnima, a to su: plemeniti razbojnik, osvetnik i hajduk. Hobsbawm se u svojoj knjizi pita po kakvim su kodeksima ponašanja živjeli? Koje je bilo njihovo mjesto u gospodarstvu i politici pograničnih krajeva? Što razlikuje bandita od revolucionara? I zašto se češće pojavljuje u seljačkim društvima nego u industrijskim?

• David Grossman | Osmijeh kozleta | Izdavač: Fraktura | Prevela: Andrea Weiss Sadeh | Klikni za više

  • Roman Osmijeh kozleta jednog od najboljih suvremenih pisaca Davida Grossmana napisan je iz perspektive četiriju glavnih likova od kojih svaki skriva mračnu tajnu. Pripovijedajući o sebi, Šoš, Uri, Kacman i Hilmi pletu gustu i napetu priču o izdaji i krivnji, ljubavi, ljubomori i prijateljstvu, ratu i miru, o tankoj liniji između života i priča te o nadi koja uporno klija i na mjestima koja su svi zaboravili. Napisan poput labirinta, Osmijeh kozleta čitatelje mami u duboki emocionalni bezdan u kojem se glavni likovi usred izraelsko-palestinskog sukoba pokušavaju izboriti za normalan život. Nagrađivani izraelski pisac David Grossman iz krhotina pojedinačnih ispovijesti izvodi univerzalna pitanja i tjera nas da se zapitamo: može li čovjek u nenormalnim uvjetima ostati dobar, i kako će preživjeti osjećaj krivnje ako se pokaže suprotno? Što bi se dogodilo kad bismo neprijatelje promatrali kao osobe s kojima možemo suosjećati? Je li sve unaprijed određeno sudbinom ili ipak svjesno možemo mijenjati svoje okolnosti? Na kraju čitanja Osmijeha kozleta ostaje duboka spoznaja da odgovora nema, jer smisao je u samom raspetljavanju, odgonetavanju života.

• Ben Macintyre | Agentica Sonja | Izdavač: Profil | Prevela: Katja Mihovilović | Klikni za više

  • Godine 1942., u mirnom selu u zelenom engleskom Cotswoldsu, živjela je u maloj kućici mršava, elegantna žena sa svoje troje djece i mužem, koji je radio kao strojar u blizini. Ursula Burton bila je ljubazna, ali suzdržana, i govorila je engleski s blagim stranim naglaskom. Po svemu sudeći, činilo se da živi jednostavnim, neupadljivim životom. Susjedi u selu malo su znali o njoj.

    Nisu znali da je ona visokorangirana sovjetska obavještajna časnica. Nisu znali da je i njen suprug špijun, niti da je ona vodila moćne agente diljem Europe. Iza fasade svog slikovitog života, Ursula Burton bila je predana komunistkinja, sovjetska pukovnica i iskusna agentica, koja je prikupljala znanstvene tajne koje će Sovjetskom Savezu omogućiti izradu atomske bombe.

    Ova istinita špijunska priča govori o ženi kodnog imena “Sonja”. Tijekom njezine karijere lovili su je Kinezi, Japanci, nacisti, tajne službe MI5, MI6 i FBI – a ona im je svima izbjegla. Njezina priča odvijala se dok je trajao najveći ideološki sukob Dvadesetog stoljeća – između komunizma, fašizma i zapadne demokracije – i baca novo svjetlo na špijunske bitke i promjene odanosti našeg vremena.

    Rođena je u njemačkoj židovskoj obitelji, a kako je Ursula rasla, tako je rasla i moć nacista. Kao fanatična protivnica fašizma koji je harao njezinom domovinom, Ursulu je već kao mladu ženu privukao komunizam obećanjem poštenog i miroljubivog društva.

    Dok je kao sovjetska agentica djelovala u Švicarskoj, planirala je atentat na Hitlera, dok je živjela u Mandžuriji, špijunirala je Japance, nakon što se smjestila u Engleskoj, radila je na otkrivanju britanskih nuklearnih tajni koje je predavala Moskvi. Ursula je vodila neke od najopasnijih špijunaskih operacije Dvadesetog stoljeća. Nakon svih tih špijunskih uspjeha skrasila se u ondašnjoj Istočnoj Njemačkoj.

• Herbert Zbigniew | Naklon moje sjenke | Izdavač: V.B.Z. | Prevela: Đurđica Čilić | Klikni za više

  • Zbigniew Herbert (1924.-1998.), tvorac čuvenog Gospodina Cogita, pripada svakako najpoznatijim pjesničkim imenima druge polovine XX. stoljeća.

    Sklonost ironiji i metafizički nemir, humor i historiozofska refleksija, herojstvo i visoka osjetljivost, neposredni biološki i društveni kontekst i povijesna perspektiva, sve su to obilježja Herbertove poezije koja je nastajala u periodu od gotovo pola stoljeća, na jeziku koji govori tek nekoliko desetaka milijuna ljudi, a čiji pjesnici, baš kao i Herbert, ipak dopiru do čitateljā s lakoćom premošćujući jezične i kulturne barijere. A danas znamo – i vremenske.

    Autor se u svom pjesničkom i esejističkom pismu oslanja na antičku tradiciju i simbole mediteranske civilizacije reflektirajući indirektno o moralnim pitanjima i duhovnom stanju suvremenog društva. Ono što pripada njegovoj neposrednoj zbilji i sadašnjem trenutku nikad nije eksplicitno unosio u svoja djela, jer mu je služilo samo kao povod da čovjeka i društvo promatra na široj skali. Nezainteresiran za sve što pripada burzovnim vrijednostima o kojima odlučuju hirovite tržišne sile i čije su očigledna obilježja površnost, ispraznost i prolaznost, pjesnik Herbert opsesivno je zagledan u intrinzične vrijednosti: sućut, ljudskost, pravdu.

• Yrsa Sigurđardóttir | Bezdan | Izdavač: Znanje | Prevela: Vanja Veršić | Knjiga je u pretprodaji | Klikni za više

  • U sumornom, mahovinom obraslom polju lave nedaleko od Reykjavíka nalaze se visoke crne stijene Gálgaklettur. Nekada mjesto pogubljenja, a danas turistička atrakcija. Sve do ovoga jutra kada je na njima pronađen obješen muškarac. Čavao zakucan na njegova prsa otkriva da se ne radi o samoubojstvu, a kada policija pretraži njegov stan, ondje nailazi na novu zagonetku: četverogodišnjeg dječaka. Čini se kako nije povezan sa žrtvom, njegove roditelje nitko ne može pronaći, a crtež koji je nacrtao otkriva da je svjedočio nečem zastrašujućem. I dok detektiv Huldar lovi ubojicu, a dječja psihologinja Freyja traži dječakove roditelje, klupko se polako odmotava - u priču o nasilju, pravima i osveti.

👶 Knjige za klince

• Katie Daynes | Što se nalazi u mom tijelu? | Izdavač: Profil | Klikni za više

  • Slikovnica obrađuje izuzetno zanimljivu temu za sve mališane i njihove roditelje – ljudsko tijelo, a uz to donosi i zanimljivosti koje će vas iznenaditi i oduševiti. Mnogo će toga djeca brzo i lako zapamtiti uz pomoć jasnih ilustracija i pokoje pošalice u stripovskom balonu.

    Doznajte tko šefuje i izdaje naredbe tijelu, tko bez prestanka radi i noću i danju, tko je ekipa za dostavu u krvotoku, pratite zanimljivo putovanje hrane kroz naše tijelo, naučite kako se zove najmanja kost i gdje se nalazi. Pregršt je informacija u ovoj dragocjenoj riznici znanja za najmlađe sa zanimljivim ilustracijama koje prate tekst i pomažu što bolje objasniti djeci osnove o funkcioniranju našeg fascinantnog tijela.

• Sanja Pilić | Fora je biti faca | Izdavač: Mozaik Knjiga | Klikni za više

  • Duhovita i vesela priča o jednom tinejdžeru koji se ne snalazi najbolje s curama, prijateljima i okolinom no onda shvati što je potrebno da se to sve promijeni i da i on postane ‘faca’. Kad nabavi drugačiju odjeću, upiše se na Facebook i život mu kreće u potpuno novom smjeru…

✍️ Recenzije

1/

Perišić je napisao klasik u nastajanju, eko-roman o novoj senzitivnosti

Tanja Tolić recenzira knjigu Brod za Issu Roberta Perišića za svoju stranicu najboljeknjige.com. Možda je konačno vrijeme da ju nabavim. Pročitaj ovdje.

2/

Misterij revolucije

Dragan Jurak za Novosti recenzira ‘Udaljenu zvijezdu’ Roberta Bolaňa, izmišljenu biografiju pjesnika, tajnog agenta i ubojice kroz koju se ispisuje svrgavanje Allendea. Pročitaj ovdje.

🎙️ Pisac na tapetu

David Grossman: Želim pisati točnim riječima jer jezik je prvo čime se manipulira u vremenima sukoba

Četrdeset je godina prošlo otkako je Davidu Grossmanu (1954), tada mladom, ali već dobro poznatom novinaru u rodnom Izraelu objavljen romaneskni prvijenac. Priča oblikovana kroz četiri pripovjedne perspektive; izraelskog vojnika, njegova zapovjednika, nevjerne supruge i palestinskog starca, moćnog pripovjedača iz arapske usmene tradicije, klica je autorove buduće književnosti, govori o (ne)razumijevanju, istini, laži, boli i svemu što čini međuljudske odnose, a hrvatski je prijevod, Osmijeh kozleta, iz manufakture Andree Weiss Sadeh, književne prevoditeljice dobro upoznate s autorovim radom, Fraktura predstavila uoči njegova gostovanja na jedanaestom izdanju Festivala svjetske književnosti. Oba su momenta, gostovanje i novi prijevod bili povodom za razgovor sa suvremenim klasikom (ne samo izraelske) književnosti. Ako je takvo što kao „povod“ za Davida Grossmana uopće potrebno. Razgovor je vodila Petra Miočić Mandić za Booksu. Pročitaj ovdje.